EN | PT | TR | RO | BG | SR
;


NEXT TOPIC

Poglavlje 1. UVOD




1.1. Važnost objavljivanja naučnih radova u časopisima


Objavljivanje u naučnim časopisima ima višestruku i ključnu funkciju u akademskim krugovima. U suštini, publikacija u časopisima je primarni način na koji se naučna otkrića šire, kritikuju i nadograđuju. Prema Bornu (Bourne, 2005), objavljeni članak je sredstvo komunikacije i oblik "intelektualne valute" u akademskoj zajednici. Biti objavljen u recenziranom časopisu daje potvrdu kvaliteta i rigoroznosti, dajući radovima istraživača platformu za izlaganje i validaciju (Ware & Mabe, 2015). Stoga se može reći da objavljivanje naučnih studija ima važnu funkciju u pogledu ličnog usavršavanja istraživača.

Publikacije takođe značajno utiču na akademsku karijeru istraživača. Van Norden (Van Noorden, 2014) je primetio da se publikacije često koriste kao merilo za unapređenja, finansiranje i reputaciju institucija. Pored individualnih ili institucionalnih koristi, publikacije doprinose širem napretku znanja i mogu potencijalno dovesti do značajnih društvenih uticaja, uključujući promene politika i tehnološke inovacije (Sutherland et al., 2014). Na ovaj način se može reći da istraživač ispunjava svoju odgovornost da doprinese društvu u kojem živi. Dakle, možemo objasniti važnost akademskog objavljivanja sledećim tačkama:

  • Doprinos naučnom znanju čovečanstva.
  • Osiguravanje napretka u naučnim, tehnološkim, kulturnim ili društvenim oblastima.
  • Rešavanje stvarnih životnih problema naučnim metodama.
  • Osiguravanje razvoja individualne akademske karijere.
  • Obezbeđivanje društvenog i ekonomskog uticaja.

Ukratko, objavljivanje radova u naučnim časopisima ispunjava mnoge kritične funkcije u akademskom okruženju. U suštini, kao glavni način na koji se naučna otkrića šire, proučavaju i nadograđuju, publikacija u časopisima pruža platformu istraživačima da prikažu i validiraju svoj rad. Objavljeni članci su komunikacija otkrića i smatraju se "intelektualnom valutom" u akademskoj zajednici. Pored toga, publikacije značajno utiču na akademsku karijeru istraživača. Publikacije se često koriste kao merila za unapređenje, finansiranje i reputaciju institucija. Pored individualnih ili institucionalnih koristi, publikacije doprinose napretku znanja i mogu dovesti do društvenih uticaja kao što su promene politika i tehnološke inovacije. Kao rezultat, važnost akademskog objavljivanja može se sažeti kroz tačke kao što su doprinos naučnom znanju, napredak u naučnim, tehnološkim, kulturnim ili društvenim oblastima, rešavanje stvarnih životnih problema naučnim metodama, osiguravanje razvoja individualne akademske karijere i obezbeđivanje društvenog i ekonomskog uticaja.



Objavljivanje istraživanja u recenziranim naučnim časopisima predstavlja temelj akademske nauke. Ove publikacije deluju kao skladište akumuliranog ljudskog znanja, pružajući mogućnost deljenja istraživačkih nalaza sa globalnom publikom (Bornmann & Mutz, 2015). Sa sve većom složenošću akademskih disciplina, uloga naučnih časopisa u distribuciji, validaciji i arhiviranju naučnih rezultata postaje sve važnija. Stoga, naučne časopise treba posmatrati kao važan element koji služi principu napretka nauke kroz akumulaciju znanja (Becker, 2013). Naučnici koji doprinose nasleđu naučnog znanja čovečanstva kroz naučne radove ostavljaju trajne tragove na ovom zajedničkom nasleđu objavljivanjem svog rada u naučnim časopisima.



Naučnici koriste zajedničko naučno znanje čovečanstva kada sprovode svoja istraživanja. Kao rezultat toga, oni prave izume i otkrića koja dovode do napretka u naučnim, tehnološkim, kulturnim ili društvenim oblastima u kojima rade. Naučni časopisi deluju kao skladišta i lansirne rampe za ovakve vrste novih znanja. Oni beleže trenutni nivo znanja u određenoj oblasti i podstiču buduća istraživanja. Članci često identifikuju nedostatke u postojećim istraživanjima i predlažu oblasti za dalja istraživanja (Ioannidis, 2006). Na taj način, objavljivanje u časopisima doprinosi kolektivnom napretku naučnog, tehnološkog, kulturnog i društvenog razumevanja, premošćujući jaz između poznatog i još uvek nepoznatog.



Naučna istraživanja treba da imaju za cilj rešavanje problema sa kojima se susrećemo u stvarnom životu ili zadovoljenje istraživačkih potreba izraženih u literaturi od strane drugih istraživača, ili oba. Stoga, u uvodnim delovima, istraživanje se opravdava naglašavanjem problematičnih situacija sa kojima se susrećemo u svakodnevnom životu i istraživačkih praznina u literaturi. Takođe, isticanje ovih nedostataka u dostupnoj literaturi treba da bude prisutno u diskusijama i zaključnim delovima/implikacijama. Na ovaj način, čitaoci otkrivaju koji problemi su rešeni i koje praznine u literaturi su popunjene predstavljenim istraživanjem.



Objavljivanje u uglednom naučnom časopisu donosi nivo akademskog priznanja koje je neophodno za naučnike. Proces recenzije povezan sa publikacijama u časopisima potvrđuje kvalitet istraživanja, rigoroznost i doprinos postojećoj literaturi (Lee et al., 2013). Ovo priznanje se često kvantifikuje u vidu citata, što je uobičajena metrika koja se koristi u akademskoj zajednici za merenje uticaja nečijeg rada (Van Noorden, 2014). Ova funkcija može omogućiti istraživačima koji rade na sličnim temama da postanu svesni jedni drugih i možda sprovedu zajednička istraživanja. Za individualne istraživače, objavljivanje u naučnim časopisima može značajno uticati na razvoj karijere. Akademska unapređenja, grantovi i druge forme institucionalne podrške često su povezane sa objavljenim radovima istraživača (Langfeldt, 2006). Pored toga, prestiž povezan sa publikacijom može dovesti do poziva za govore na konferencijama, pridruživanje uredničkim odborima ili saradnju na istraživačkim projektima, pružajući dodatne mogućnosti za napredovanje u karijeri (Hazelkorn, 2015). Na ovaj način, uspostaviće se jake veze između istraživača koje mogu stvoriti i nove karijerne prilike.



Pored akademske zajednice, značaj publikacija u časopisima se proteže na šire društvene i ekonomske kontekste. Naučni radovi mogu dati informacije o političkim odlukama, podstaći inovacije i čak oblikovati javno mnjenje (Sutherland et al., 2014). Na primer, istraživanja u medicinskim časopisima mogu dovesti do novih tretmana i tehnologija i tako uticati na zdravstvenu zaštitu globalno. Slično tome, studije u društvenim naukama mogu istaći složena društvena pitanja, nudeći rešenja koja imaju i društvene i ekonomske posledice (Salager-Meyer, 2008). Na ovaj način, važnost naučnih studija u pogledu pružanja društvene koristi postaje mnogo uočljivija.

Ukratko, objavljivanje u naučnim časopisima služi kao višestruki alat za akademsko priznanje, napredovanje u karijeri i društveni uticaj. To nije samo cilj, već sredstvo za širenje znanja, podsticanje inovacija i rešavanje složenih izazova društva.