Osiguravanje validnosti i pouzdanosti je ključno za kredibilitet vaše studije. Za kvantitativne aspekte, mogu se koristiti statistički testovi za pouzdanost, dok se za kvalitativne aspekte mogu koristiti tehnike poput triangulacije (Lincoln & Guba, 1985). Kronbahov alfa koeficijent (Cronbach's alpha coefficient) se može koristiti za merenje pouzdanosti upitnika, dok se validnost kvalitativnih podataka može proceniti putem provere članova.
Kako bi se osigurala verodostojnost kvalitativnog istraživanja, treba obezbediti četiri glavna kriterijuma: verodostojnost, prenosivost, pouzdanost i potvrdivost (Stahl i King, 2020). Svi istraživači koji rade na kvalitativnom istraživanju trebalo bi da dokažu da su primenili sve faze istraživačkog procesa u skladu sa ovim kriterijumima. Ovi kriterijumi mogu biti sažeti u Tabeli 10.
Tabela 10 pokazuje četiri osnovna kriterijuma koje istraživači primenjuju radi pouzdanosti u kvalitativnom istraživanju. Ovi kriterijumi su definisani kao verodostojnost, prenosivost, pouzdanost i potvrđivanje. Verodostojnost ima za cilj da utvrdi koliko su nalazi u skladu sa stvarnošću, a to se može postići putem različitih procesa triangulacije poput triangulacije podataka, istraživača, teorije i okoline. Prenosivost se odnosi na sposobnost prenosa obrazaca i opisa iz jednog istraživanja u drugo. Pouzdanost ima za cilj da osigura da je istraživač pouzdan izvor pri kreiranju podataka, a informacije se razmenjuju ili procenjuju sa kolegama radi povećanja pouzdanosti. Potvrđivanje ima za cilj da se kvalitativno istraživanje što više približi objektivnoj stvarnosti, a istraživači se trude da unaprede svoje istraživanje u smislu tačnosti i preciznosti.
