Cilj 1 – Definisati proces analize kvantitativnih podataka u naučnom pisanju.
Cilj 2 – Definisati proces analize kvalitativnih podataka u naučnom pisanju.
Cilj 3 – Dati smernice o tome kako izveštavati deo o analizi podataka u naučnom pisanju.
Cilj 1 – Definisati proces analize kvantitativnih podataka u naučnom pisanju.
Cilj 2 – Definisati proces analize kvalitativnih podataka u naučnom pisanju.
Cilj 3 – Dati smernice o tome kako izveštavati deo o analizi podataka u naučnom pisanju.
Analiza kvantitativnih podataka uključuje statističke metode za interpretaciju podataka prikupljenih istraživačkim instrumentima (Field, 2013). Deskriptivna i inferencijalna statistika mogu se koristiti za razumevanje distribucije i uticaja prepreka u akademskom izdavaštvu. Tabela 11 prikazuje uobičajene greške koje autori prave prilikom sprovođenja kvantitativne analize:
Tabela 11 opisuje uobičajene greške napravljene tokom kvantitativnog istraživanja, njihove uzroke, posledice i moguća rešenja. Primeri ovih grešaka uključuju nedovoljnu veličinu uzorka, p-hakovanje, nedostatak kontrolnih varijabli, neodgovarajuće statističke testove, ignorisanje pretpostavki statističkih testova, prekomerno oslanjanje na testiranje značajnosti, ignorisanje višestrukih poređenja i nejasnu prezentaciju rezultata. Na primer, nedovoljna veličina uzorka može rezultirati niskom statističkom snagom i smanjiti kredibilitet rezultata. Da bi se rešila ova situacija, može se unapred izvršiti analiza veličine uzorka. Manipulisanje p-vrednostima može ugroziti integritet studije, pa bi studija mogla biti registrovana unapred i pridržavati se planiranih analiza.
Kvalitativna analiza zahteva kodiranje i razvoj tematskih oblasti kako bi se razumeli osnovni obrasci u podacima (Saldaña, 2015). Analiza sadržaja može se izvršiti na transkriptima intervjua kako bi se identifikovale ponavljajuće teme povezane sa preprekama i mehanizmima suočavanja.
Kvalitativna analiza zahteva kodiranje i razvoj tematskih oblasti kako bi se razumeli osnovni obrasci u podacima (Saldaña, 2015). Analiza sadržaja može se izvršiti na transkriptima intervjua kako bi se identifikovale ponavljajuće teme povezane sa preprekama i mehanizmima suočavanja.
Kvalitativna analiza zahteva kodiranje i razvoj tematskih oblasti kako bi se razumeli osnovni obrasci u podacima (Saldaña, 2015). Analiza sadržaja može se izvršiti na transkriptima intervjua kako bi se identifikovale ponavljajuće teme povezane sa preprekama i mehanizmima suočavanja.