Prezentacija istraživačkih rezultata igra ključnu ulogu u širenju znanja. Stil prezentacije treba da bude usklađen sa ciljevima studije i istraživačkim pitanjima. Podaci mogu biti predstavljeni kroz tekstualna objašnjenja, tabele i grafikone (Američko psihološko udruženje, American Psychological Association, 2020). Deo sa rezultatima bi trebalo da bude oblikovan na osnovu istraživačkih pitanja jer svi rezultati služe za odgovaranje na ta pitanja. S druge strane, stil je potpuno stvar autora. Oni mogu klasifikovati rezultate u skladu sa istraživačkim pitanjima, naslovima i podnaslovima koncepata rezultata, analitičkim alatima ili vrstama podataka (kao što su kvalitativne i kvantitativne dimenzije u mešovitim studijama).
Za studiju "Academics' Process of Publishing in Scientific Journals", kombinacija grafikona u obliku pite i tekstualnih objašnjenja mogla bi da ilustruje uobičajene izazove sa kojima se susreću istraživači i strategije koje koriste kako bi prevazišli te izazove.
Cilj 1 – Dati smernice o tome kako izveštavati deo o nalazima/rezultatima u naučnom pisanju.
Cilj 2 – Znati kako interpretirati podatke kako bi se došlo do specifičnih rezultata.
Cilj 3 – Znati kako koristiti tabele i slike za potkrepljivanje interpretacija nalaza.
Vizuelna pomagala poput tabela i grafikona mogu pomoći u tome da se kompleksni podaci bolje razumeju. Konzistentnost u obeležavanju, jedinicama i skalama ključna je za efektivnu komunikaciju (Tufte, 2001). U Tabeli 14 i Tabeli 15, postoje dva primera analize kvalitativnih i kvantitativnih podataka.
Tabela 14 objašnjava kako se vrši tematska analiza i kako se organizuju kvalitativni podaci, pružajući istraživačima razumevanje toga kako se određuju teme i kategorije. Ona objašnjava kvalitativne nalaze dobijene tematskom analizom pokazujući odnos između kodova, kategorija i tema. Na primer, kod "Časovi pisanja na daljinu štede vreme" podeljen je u različite kategorije koje doprinose temi "Vreme u časovima pisanja na daljinu" i prikupljeni su pod ovom temom.
Tabele se mogu koristiti za navođenje uobičajenih prepreka i procenta ispitanika koji navode svaku prepreku. Slike mogu uključivati grafikone koji ilustruju kako različite strategije suočavanja koreliraju sa uspehom objavljivanja.
Tumačenje nalaza uključuje objašnjenje njihovog značaja i implikacija. Tumačenje treba da bude u skladu sa istraživačkim pitanjima i postojećom literaturom (Yin, 2018). Primer jednog tumačenja nalaza (Tabela 15 ovog istraživanja) može se videti ispod.
Kada se ispita Tabela 15, performanse nastavnika ne pokazuju značajne razlike u odnosu na njihov obrazovni status; percepcije efikasnosti škole značajno se razlikuju. Percepcije efikasnosti škole kod nastavnika sa osnovnim obrazovanjem su veće nego kod nastavnika sa diplomom.
Kao što se može videte u (Özgenel & Mert, 2019):
Drugim rečima, ključno je definisati značaj i implikacije nalaza i uskladiti ih sa istraživačkim pitanjima i postojećim naučnim studijama. Na primer, autori u (Özgenel & Mert, 2019) su izvestili u svom istraživanju da iako nije bilo značajne razlike u performansama nastavnika u odnosu na njihovo obrazovanje, percepcije efikasnosti škole su se značajno razlikovale. Posebno, nastavnici sa osnovnim obrazovanjem percipiraju škole kao efikasnije u poređenju sa nastavnicima sa postdiplomskim obrazovanjem. Autori su pažljivo uključili uvodne informacije o tipovima analize i povezanim konceptima posebno pre svake podsekcije, izbegavali su spekulativne izraze, koristili prošlo vreme u svojim komentarima i predstavili svoje nalaze sažeto u skladu sa istraživačkim pitanjima.
