EN | PT | TR | RO | BG | SR
;


NEXT TOPIC

SADRŽAJ JEDINICE




Poglavlje 6. DISKUSIJA, ZAKLJUČAK I PREPORUKE




Cilj 1 – Dati smernice o tome kako pisati deo za diskusiju.

Cilj 2 – Objasniti kako diskutovati rezultate u odnosu na povezane studije u literaturi.

Cilj 3 – Dati smernice o tome kako pisati zaključni deo.

Cilj 4 – Objasniti kako interpretirati rezultate kao zaključak.

Cilj 5 – Dati smernice o tome kako pisati preporuke.

Cilj 6 – Objasniti kako davati preporuke drugim istraživačima i praktičarima.

Cilj 7 – Dati smernice o tome kako izveštavati o ograničenjima studije.



Odeljak diskusije je mesto gde istraživač može istražiti značenje, implikacije i ograničenja nalaza. Trebalo bi da pruži tumačenje kako rezultati ispunjavaju ili ne ispunjavaju očekivanja postavljena u prethodnoj literaturi (Hart, 1998). Svrha odeljka diskusije je da pronađe odgovore na pitanja postavljena u istraživanju, da ispita i tumači značenja dobijenih rezultata u smislu problema istraživanja, i da koristi dobijene rezultate na osnovu nalaza kako bi podržao odgovore na pitanja istraživanja. Ovo je deo gde istraživač pokazuje svoj kvalitet, kreativnost, teorijsko i konceptualno ovladavanje oblasti kojom se bavi, i svoju sposobnost analitičkog razmišljanja. Potpora i doprinos dobijenih rezultata istraživanjima u oblasti i teorijskom okviru moraju biti izraženi. Najkritičnija tačka u ovom odeljku je tumačenje značenja rezultata u toj oblasti i otkrivanje u kojoj meri studija dodaje nove informacije postojećem znanju u toj oblasti i da li studija ima kritičan značaj za budućnost (Conn, 2017). Kao što se možete setiti metafore strukture peščanog sata iz odeljka o strukturi akademskog pisanja, trougao na dnu počinje od odeljka diskusije do zaključka i sugestija. Takođe, kako se može videti na Slici 9, odeljak diskusije treba da bude razvijen u formi trougla, od specifičnih nalaza do opštih zaključaka sa drugim relevantnim studijama iz literature.  

 

Slika 9 opisuje formu odeljka diskusije koji u akademskom pisanju podseća na strukturu peščanog sata u kojoj se trouglasta osnova proteže od specifičnih nalaza do širih implikacija i veza sa relevantnom literaturom. Vizuelno prikazan, odeljak diskusije naglašava tranziciju od detaljne analize do opštih zaključaka i veza sa relevantnom literaturom. Ova strategija je preporučena kao trougao koji se proteže od specifičnih nalaza istraživanja do širih zaključaka i preporuka.

Autori u (Paltridge & Starfield, 2007) predložili su strategije za pisanje odeljka diskusije kao:

  • Napišite rečenicu o svemu što sada znate, a niste znali kada ste počeli istraživanje.
  • Razvrstajte rečenice u grupe.
  • Napišite naslove za svaku grupu rečenica.
  • Napišite podnaslove za svaku rečenicu u svakoj grupi.
  • Koristite ovo kao okvir za planiranje odeljka Diskusija.

Ovaj okvir može pomoći u prezentaciji rezultata istraživanja na razumljiv i struktuiran način. Dodatno, povezivanje rezultata sa prethodnom literaturom omogućava razumevanje i tumačenje nalaza studije u celokupnom kontekstu. Ovaj proces može voditi istraživače u organizovanju odeljka diskusije i efikasno predstavljanje rezultata. Takođe, zbog toga što se odeljci diskusije bave raspravom rezultata studije sa relevantnim studijama u prethodnoj literaturi, ovaj okvir može biti predstavljen kao u Tabeli 16.

Primer u Tabeli 16 se odnosi na studije povezane relevantnim ishodima, ali takođe specificira studije povezane sa različitim ishodima.



Zaključci bi trebalo sažeto da sumiraju glavne nalaze, direktno odgovarajući na istraživačka pitanja postavljena na početku studije (Creswell & Creswell, 2017). Odeljak zaključaka je deo koji čita celokupan članak i odnosi se na konceptualni i teorijski okvir članka u odnosu na teme koje se pojavljuju u odeljku diskusije. Ovaj deo treba da bude prirode koja može biti razumljiva, tumačena i primenjena u praksi od strane istraživača zainteresovanih za tu oblast.

Prema Tompsonu (Thompson, 2005), odeljci zaključaka trebalo bi da uključuju:

  • uvodnu ponovnu formulaciju ciljeva i istraživačkih pitanja;
  • konsolidaciju sadašnjih istraživanja (npr. nalazi, ograničenja);
  • praktične primene/implikacije;
  • preporuke za dalja istraživanja.

Neki istraživači mogu preferirati da napišu preporuke i implikacije kao odvojene naslove, ili naučni časopisi zahtevaju takav način pisanja. Ako ih pišu odvojeno, odeljak preporuka može uključiti konkretne korake za praktičare i donosioce odluka i ukazati na širi uticaj studije (Smith, 2010). U implikacijama istraživač može opisati svoja iskustva tokom procesa istraživanja i otkriti lekcije koje se mogu naučiti iz tih iskustava. S druge strane, mogu se istaći novi istraživački nalazi dodati teorijskom okviru u oblasti i pitanja koja nedostaju i za koja se smatra da ih treba dodati. U Tabeli 17, analiziran je zaključak iz (Blair et. al., 2016).

Rezultati uključuju pozadinske informacije iz literature dok ponovo navode svrhu studije i istraživačka pitanja. Uključuje konsolidaciju postojećih istraživanja, nalaze i ograničenja, te razmatra praktične primene ili implikacije. Takođe pruža sugestije za buduća istraživanja. Tabela pruža vodič za strukturiranje i razumevanje rezultata studije. Kao rezultat, zaključak naučnog članka/pisanja sumira glavne nalaze istraživanja i naglašava značaj tih nalaza. Takođe identifikuje ograničenja studije, nudi sugestije za buduća istraživanja i ukazuje na jedinstven doprinos studije u polju. Rezultati se prenose jasno i sažeto, izbegavajući složen jezik ili suvišne detalje. Ova sekcija pomaže čitaocu da razume važnost istraživanja i shvati glavnu poruku studije.

 



Svako istraživanje ima svoja ograničenja, poput veličine uzorka, metodologije ili kontekstualnih faktora, i priznavanje tih ograničenja je ključno (Leedy & Ormrod, 2015). Ograničenja mogu uključivati obim istraživanja, koji je bio ograničen na istraživače unutar određene discipline ili geografske regije. U Tabeli 18, odeljak o ograničenjima iz (Özdemira, 2023), analiziran je u pogledu svojih glavnih delova, različitim bojama.

Svako istraživanje ima svoja ograničenja koja mogu proizaći iz faktora poput veličine uzorka, metodologije ili kontekstualnih ograničenja, i važno je priznati ta ograničenja. Na primer, ograničenja istraživanja koje je sproveo autor u (Özdemir, 2023) analizirana su u Tabeli 18, ističući različite probleme poput metodologije, veličine uzorka, kontekstualnih faktora i obima istraživanja. Kvalitativna priroda istraživanja i njegovo ograničenje na samo osam studenata znači da se nalazi ne mogu generalizovati na širi univerzum. Osim toga, fokus istraživanja na jednom nivou kursa sprečava posmatranje prenosivosti rezultata na kasnije nivoe ili razvoj predmeta tokom vremena. Takođe, budući da se kurs izvodi online, nedostatak uzoraka pisanja zanemaruje razmatranje veština pisanja i rasporeda papira. Ova ograničenja ističu potrebu za oprezom prilikom tumačenja rezultata istraživanja i sugerišu mogućnosti za buduća istraživanja.