Kvalitativni podaci su podaci nenumeričkog karaktera, koji se prikupljaju pomoću dubinskog intervjua, dnevnika, antropoloških terenskih beležaka, odgovora na otvorena anketna pitanja, audio-vizuelnih snimaka i slika. Kvalitativna analiza je analiza prikupljenih tekstualnih podataka. Analiza takvih podataka predstavlja najkompleksniju i najmisteriozniju fazu kvalitativnog projekta i fazu o kojoj se najmanje diskutuje u stručnoj literaturi. (Thorne, 2000). Pomoću kvalitativne analize, bez obzira na odabrani tip, smanjuje se obim prikupljenog teksta, otkrivaju i grupišu kategorije i traga se za značenjem koje se u njima krije (Bengtsson, 2016, str. 8). To značenje zapravo predstavlja razumevanje različitih aspekata društvenog života, koje je često subjektivno i obuhvata mišljenje ljudi, stavove, motivaciju i razloge za određene postupke.
Kvalitativna analiza podataka zahteva dosta više vremena od kvantitativne analize jer istraživač mora da pročita i iznova iščitava dobijeni tekst pre nego što stekne određeni uvid. Kvalitativna analiza pruža odgovore na pitanja „Zašto?“ i „Kako?“. Takođe zahteva od istraživača da se ogradi i pokuša da sagleda stvari iz perspektive neke druge osobe. Iako se lična uverenja i pristrasnost istraživača ne mogu u potpunosti eliminisati, ona se mogu i moraju minimizirati, a to se postiže triangulacijom podataka. Triangulacija podrazumeva korišćenje više izvora podataka, teorija, metoda ili učešće više istraživača da bi se povećala validnost i pouzdanost istraživanja, ali i da bi se dobila što raznovrsnija, holistička perspektiva (Slika 1).
- Metodološka triangulacija podrazumeva primenu više istraživačkih metoda na istom predmetu istraživanja kako bi se izbegla pristrasnost i nedostaci povezani sa primenom jedne istraživačke metode.
- Triangulacija podataka podrazumeva više izvora podataka, odnosno podatke prikupljene na različitim prostorima, u različitim vremenima i od različitih ljudi.
- Teorijska triangulacija podrazumeva korišćenje više od jednog teorijskog pristupa prilikom tumačenja odgovora na istraživačka pitanja, čime se postiže sagledavanje teme iz različitih perspektiva, i usaglašavanje razlika u dobijenim podacima.
- Triangulacija istraživača podrazumeva više istraživača ili posmatrača koji posebno prikupljaju, obrađuju i analiziraju podatke.
Triangulacija pomaže da se poveća validnost istraživanja, dobije živopisnija slika ili potpunije razumevanje problema istraživanja i obezbedi kredibilitet, koji podrazumeva to da podaci odražavaju stvarnost. Međutim, triangulacija ima i neke nedostatke jer predstavlja proces koji oduzima mnogo vremena, koji može biti skup pošto zahteva rad u interdisciplinarnom timu, a može se desiti i da se iz različitih izvora dobiju kontradiktorni podaci.
Postoje različiti načini analize kvalitativnih podataka, koji imaju za cilj otkrivanje obrazaca i trendova i formulisanje shvatanja. Njihov izbor zavisi od brojnih faktora, kao što su: vrsta prikupljenih podataka, kontekst u kome su podaci prikupljeni, prethodno znanje istraživača o temi koja se istražuje, od toga da li je cilj formulisanje teorije na osnovu podataka ili primena postojeće teorije na podatke.
Šest glavnih tipova kvalitativne analize obuhvataju: analizu sadržaja, narativnu analizu, tematsku analizu, analizu okvira, analizu diskursa i utemeljenu teoriju.
LITERATURA
Bengtsson, M. (2016). How to plan and perform a qualitative study using content analysis. Nursing Plus Open, 2, 8–14.
Thorne, S. (2000). Data analysis in qualitative research. Evidence-Based Nursing, 3, 68–70.
Kvalitativni podaci su podaci nenumeričkog karaktera, koji se prikupljaju pomoću dubinskog intervjua, dnevnika, antropoloških terenskih beležaka, odgovora na otvorena anketna pitanja, audio-vizuelnih snimaka i slika. Kvalitativna analiza je analiza prikupljenih tekstualnih podataka. Analiza takvih podataka predstavlja najkompleksniju i najmisteriozniju fazu kvalitativnog projekta i fazu o kojoj se najmanje diskutuje u stručnoj literaturi. (Thorne, 2000). Pomoću kvalitativne analize, bez obzira na odabrani tip, smanjuje se obim prikupljenog teksta, otkrivaju i grupišu kategorije i traga se za značenjem koje se u njima krije (Bengtsson, 2016, str. 8). To značenje zapravo predstavlja razumevanje različitih aspekata društvenog života, koje je često subjektivno i obuhvata mišljenje ljudi, stavove, motivaciju i razloge za određene postupke.
Kvalitativna analiza podataka zahteva dosta više vremena od kvantitativne analize jer istraživač mora da pročita i iznova iščitava dobijeni tekst pre nego što stekne određeni uvid. Kvalitativna analiza pruža odgovore na pitanja „Zašto?“ i „Kako?“. Takođe zahteva od istraživača da se ogradi i pokuša da sagleda stvari iz perspektive neke druge osobe. Iako se lična uverenja i pristrasnost istraživača ne mogu u potpunosti eliminisati, ona se mogu i moraju minimizirati, a to se postiže triangulacijom podataka. Triangulacija podrazumeva korišćenje više izvora podataka, teorija, metoda ili učešće više istraživača da bi se povećala validnost i pouzdanost istraživanja, ali i da bi se dobila što raznovrsnija, holistička perspektiva (Slika 1).
- Metodološka triangulacija podrazumeva primenu više istraživačkih metoda na istom predmetu istraživanja kako bi se izbegla pristrasnost i nedostaci povezani sa primenom jedne istraživačke metode.
- Triangulacija podataka podrazumeva više izvora podataka, odnosno podatke prikupljene na različitim prostorima, u različitim vremenima i od različitih ljudi.
- Teorijska triangulacija podrazumeva korišćenje više od jednog teorijskog pristupa prilikom tumačenja odgovora na istraživačka pitanja, čime se postiže sagledavanje teme iz različitih perspektiva, i usaglašavanje razlika u dobijenim podacima.
- Triangulacija istraživača podrazumeva više istraživača ili posmatrača koji posebno prikupljaju, obrađuju i analiziraju podatke.
Triangulacija pomaže da se poveća validnost istraživanja, dobije živopisnija slika ili potpunije razumevanje problema istraživanja i obezbedi kredibilitet, koji podrazumeva to da podaci odražavaju stvarnost. Međutim, triangulacija ima i neke nedostatke jer predstavlja proces koji oduzima mnogo vremena, koji može biti skup pošto zahteva rad u interdisciplinarnom timu, a može se desiti i da se iz različitih izvora dobiju kontradiktorni podaci.
Postoje različiti načini analize kvalitativnih podataka, koji imaju za cilj otkrivanje obrazaca i trendova i formulisanje shvatanja. Njihov izbor zavisi od brojnih faktora, kao što su: vrsta prikupljenih podataka, kontekst u kome su podaci prikupljeni, prethodno znanje istraživača o temi koja se istražuje, od toga da li je cilj formulisanje teorije na osnovu podataka ili primena postojeće teorije na podatke.
Šest glavnih tipova kvalitativne analize obuhvataju: analizu sadržaja, narativnu analizu, tematsku analizu, analizu okvira, analizu diskursa i utemeljenu teoriju.
LITERATURA
Bengtsson, M. (2016). How to plan and perform a qualitative study using content analysis. Nursing Plus Open, 2, 8–14.
Thorne, S. (2000). Data analysis in qualitative research. Evidence-Based Nursing, 3, 68–70.