Poglavlje 2. Šta je sistematski pregled literature?

Ovaj odeljak pokriva početnu fazu planiranja sistematskog pregleda, uključujući razvoj istraživačkog pitanja, odabir vrste pregleda i kreiranje protokola.

1. Naučiti kako jasno i precizno formulisati istraživačko pitanje.
2. Razumeti različite vrste sistematskih pregleda i njihove primene.
3. Razviti sveobuhvatan istraživački protokol, uključujući kriterijume za uključivanje i isključivanje studija.
4. Kreirati konceptualni okvir za vođenje procesa pregleda.

Sistematski pregledi literature su važni resursi za praksu društvenih i obrazovnih nauka i za buduća istraživanja u srodnim oblastima. Sistematski pregledi pružaju precizno sažetu verziju svih istraživanja koja mogu odgovoriti na akademsko pitanje. Pošto su prethodna istraživanja izvori podataka za sistematski pregled, sistematski pregledi se ponekad nazivaju istraživanjem istraživanja ili sekundarnim istraživanjem (Clarke, 2011). Međutim, sistematski pregledi su više od pukog pregleda literature, sa kojim će većina akademika biti poznata, pošto prate metodološki proces za identifikaciju i analizu postojeće literature (Cumpston ​​et al., 2023).

Metoda sistematskog pregleda literature ima za cilj povećanje pouzdanosti rezultata istraživanja minimiziranjem pristrasnosti u vezi sa temom. Postoje neke osnovne karakteristike koje sistematski pregledi literature treba da imaju:

• Izbor studija za uključivanje u sistematski pregled treba da se zasniva na kriterijumima za uključivanje koji ispunjavaju unapred određene ciljeve,
• Ponovljiv i transparentan metod,
• Rigorozan i sveobuhvatan unapred planirani pregled kako bi se identifikovala sva relevantna istraživanja,
• Procena validnosti nalaza uključenih studija,
• Sistematska prezentacija i sinteza uključenih studija (Higgins & Green, 2008).

Sistematski pregledi mogu predtavljati dugotrajne i složene procese. Pre nego što se upustite u pregled, korisno je da adekvatno razumete sistematske preglede i da budete spremni za probleme koji se mogu pojaviti. Reeves et al., 2002. dali su dvanaest dragocenih predloga za istraživače koji sprovode sistematske preglede literature, koje bi bilo korisno razmotriti pre nego što se započne istraživanje:

• Usmeravanje pažnje na proces odabira istraživačke grupe za ispitivanje,
• Odredivanje vremena za zadatke u ranim fazama u cilju minimiziranja problema u kasnijim fazama,
• Istraživač početnik koji vodi proces zajedno sa stručnjakom,
• Redovni sastanci istraživačkog tima radi beleženja i bržeg napretka,
• Razvijanje detaljnog i sveobuhvatnog protokola za transparentno, planirano i rigorozno sprovođenje revizije,
• Identifikovanje baza podataka i strategije pretraživanja koja će se koristiti u skriningu izvora. Pored toga, kontinuirano proveravanje i ažuriranje strategije tokom procesa,
• Biti fleksibilan kako bi se problemima na koje se nailazi lakše moglo upravljati,
• Uspostaviti stalni sistem osiguranja kvaliteta kako bi se eliminisale pristrasnosti koje istraživački tim može razviti u toku ovog procesa,
• Spremnost da se izdvoji vreme potrebno za kreiranje raznih nacrta tabela sa informacijama o kontekstu, rezultatima i metodama istraživanja,
• Upoznavanje sa softverom i metodama analize podataka kako bi se minimizirale poteškoće u obradi dobijenih podataka,
• Odvajanje dovoljno vremena za diskusiju i pregled zaključaka do kojih se došlo u fazama analize pregleda.
• Da bi razvili saradnju i razumeli proces sistematskih pregleda, potrebno je odrediti vreme za radionicu kako bi se, što je moguće bolje, izvršili zadaci sa istraživačkim timom (Reeves et al., 2002).

Prethodno pomenute sugestije su važne za pisanje pažljivo pripremljenog pregleda. Na primer, odabir i grupisanje studija koje će se ispitati su obavezni i od suštinskog su značaja za postavljanje temelja za sistematski pregled literature. Prilikom ovog izbora potrebno je pažljivo odrediti kriterijume za uključivanje i isključivanje. Na primer, kriterijumi kao što su godine koje će biti obuhvaćene sistematskim pregledom ili indeksi u kojima će biti indeksirani članci koji će biti odabrani treba da budu određeni unapred.

Ukratko, sistematski pregledi služe kao važni resursi u društvenim i obrazovnim naukama, koji daju rigorozno sažetu verziju postojećih istraživanja i usmeravaju buduća istraživanja u srodnim oblastima. Sistematski pregledi svojim metodološkim pristupom imaju za cilj povećanje pouzdanosti rezultata istraživanja i pridržavanje unapred određenih ciljeva i strogih kriterijuma selekcije. Iako sistematski pregledi uključuju složene i dugotrajne procese, pažljivo planiranje i usklađenost sa smernicama koje su izneli Reeves et al. (2002) ublažavaju poteškoće i obezbeđuju kvalitet i transparentnost procesa revizije. Dakle, sistematski pregledi čine osnovu za unapređenje znanja u različitim akademskim disciplinama i imaju važnu ulogu u informisanju prakse zasnovane na dokazima.