Ovaj odeljak se bavi efikasnom diseminacijomr rezultata sistematskog pregleda kako bi se maksimizirao njihov uticaj.
Ovaj odeljak se bavi efikasnom diseminacijomr rezultata sistematskog pregleda kako bi se maksimizirao njihov uticaj.
Izrada jasnog i detaljnog sistematskog pregleda i njegovo efikasno širenje osigurava da istraživanje dopre do najprikladnije publike, čime se maksimizira njegov uticaj. Prema biblioteci zdravstvenih nauka Univerziteta u Ohaju, odabir odgovarajućeg medija za objavljivanje je ključan za efikasnu diseminaciju („Koji su koraci sistematskog pregleda? – Sistematski pregledi – LibGuides at Ohio State Universiti-Health Sciences Librari, n.d.”). Časopisi, konferencije i simpozijumi, čiji su detalji često navedeni na njihovim veb stranicama, uobičajene su platforme za objavljivanje.
Prilikom podnošenja rada neophodno je angažovati urednike i recenzente. Rukopis mora biti pažljivo pripremljen, bez štamparskih grešaka, uz pridržavanje smernica za formatiranje ciljne publikacije. Doslednost u tipografiji, stilu citiranja i logičkoj strukturi, kao i pridržavanje ograničenja u pogledu broja reči, takođe su od ključne važnosti za prihvatanje. Ovi elementi su naglašeni u različitim vodičima za pisanje i podnošenje naučnih radova (Dai & Gastel, 2012). Sistematski pregledi služe za popunjavanje praznina u znanju i obezbeđivanje dokaza koji mogu značajno uticati na kreiranje politike i praksu. Kao što su Grant i But (Grant & Booth, 2009) opisali u svom okviru o tipologijama recenzija, sistematske preglede karakteriše metodička i ponovljiva metodologija, koja uključuje opsežnu pretragu literature i jasno izveštavanje o procesima pregleda. Proces uključuje nekoliko različitih faza: planiranje, sprovođenje i analizu/izveštavanje. U početku, faza planiranja uključuje definisanje istraživačkog pitanja, sprovođenje anketnog istraživanja, razvoj protokola i uspostavljanje konceptualnog okvira. Faza sprovođenja zahteva sveobuhvatan i transparentan pregled literature kako bi se osigurala tačnost i pouzdanost nalaza. Tokom faze analize i izveštavanja, istraživači moraju dokumentovati svoje nalaze, izdvojiti teme i efikasno sintetizovati rezultate. Kulminacija ovih napora je objavljivanje pregleda, čiji je cilj da se nalazi dostave publici koja može da sprovede istraživanje u praktičnim uslovima.
Pridržavajući se ovih strukturiranih faza i naglašavajući metodološku transparentnost, istraživači mogu značajno doprineti naučnoj literaturi, unapređujući znanje i efikasno informišući praksu. Ovaj pristup ne samo da poboljšava validnost nalaza istraživanja već i obezbeđuje njihovu primenljivost u realnom okruženju, čime se doprinosi stalnom napretku naučnog znanja i prakse (Moher et al., 2015). U zaključku, sistematski pregledi su dobra istraživačka metodologija za doprinos naučnoj literaturi. Efikasnim korišćenjem ove metodologije, istraživači povećavaju svoje znanje i doprinose kumulativnom napretku nauke.