Metode istraživanja su različiti alati i tehnike koje istraživači koriste za prikupljanje informacija i podataka. S druge strane, metodologija istraživanja je sistematski pristup koji istraživači koriste da bi se temeljno bavili istraživačkim problemima. Sistematsko proučavanje metoda istraživanja obuhvata definisanje istraživačkih pitanja, odabir odgovarajućih metoda, prikupljanje i analizu podataka i izvođenje valjanih zaključaka. Dobro osmišljena metodologija istraživanja osigurava da se istraživanje sprovodi tačno, efikasno i etički (Bhushan Mishra & Alok, 2019).
Nacrt istraživanja, kao plan ili predlog za sprovođenje istraživanja, uključuje ukrštanje filozofije, strategija istraživanja i specifičnih metoda (Creswell, 2014; Creswell & Clark, 2018). To je nacrt koji pruža obrazloženje iz kojeg istraživači dobijaju značenje na kraju svog istraživanja i usmerava ceo istraživački proces, omogućavajući istraživačima da efikasno odgovore na svoja istraživačka pitanja i ciljeve. (Mwansa i sar., 2022). Nacrt kvantitativnih istraživanja nudi strukturiran i objektivan pristup prikupljanju i analizi podataka. Ovaj odeljak pruža pregled značaja nacrta istraživanja i uvodi ključne koncepte vezane za kvantitativne nacrte istraživanja.
Kada se sprovodi istraživanje, neophodno je prepoznati da filozofske ideje mogu značajno uticati na praksu koja se koristi. Ove ideje treba uzeti u obzir, čak i ako nisu uvek očigledne. Pojedinci moraju eksplicitno da navedu svoje najznačajnije filozofske ideje u predlozima istraživanja ili planovima kako bi se obezbedila transparentnost i jasnoća. Ovo će nam pomoći da razumemo zašto su izabrani specifični pristupi, kao što su kvalitativne, kvantitativne ili mešovite metode (Dawadi i sar., 2021; Schoonenboom & Johnson, 2017). Predlog može da sadrži deo koji razmatra predloženi filozofski pogled na svet studije, definiciju primarnih razmatranja tog pogleda na svet i kako je pogled na svet uticao na pristup istraživača njihovom proučavanju. Termin pogled na svet se odnosi na fundamentalni skup verovanja koja usmeravaju akciju, koja se mogu razumeti kroz paradigme, epistemologije, ontologije ili široko zamišljene istraživačke metodologije. Pogledi na svet služe kao opšta orijentacija o svetu i prirodi istraživanja kojima se istraživač bavi.
