Svrha istraživanja služi kao izjava koja objašnjava zašto se studija sprovodi i šta studija ima za cilj da postigne. To obično uključuje identifikaciju, opisivanje, objašnjavanje ili predviđanje određenog koncepta, situacije ili rešenja. Izjava o svrsi je važna jer razjašnjava varijable, populaciju i postavku za studiju, i obično se izvodi iz istraživačkog problema. Izjava o svrsi mora biti objektivna i oslobođena bilo kakvih pristrasnosti ili vrednosti istraživača kako bi se osigurala kredibilnost i pouzdanost istraživanja. Obično izjava o svrsi dolazi nakon istraživačkog problema i podržava ga razjašnjavanjem znanja generisanog kroz studiju (Durand, 2023).
Kvantitativno istraživanje je zasnovano na dedukciji. Ova vrsta istraživanja je vođena teorijom, što znači da počinje i završava sa teorijom. Pre nego što se upuste u bilo koji istraživački projekat, istraživači moraju biti upoznati sa relevantnom literaturom. Ovo uključuje razumevanje uspostavljenih teorija i objašnjenja o fenomenu koji se proučava i identifikovanje praznina ili kontroverzi u postojećem znanju (Slika 13). Korišćenjem ovog znanja, istraživači mogu razviti hipoteze za prevazilaženje ovih praznina ili kontroverzi. Primarni cilj kvantitativnog istraživanja je testiranje postojećih teorija pomoću novih kvantitativnih podataka kako bi se utvrdile granice teorije ili odredili uslovi pod kojima se primenjuje. Bez obzira na istraživačko pitanje, ono uvek mora biti izvedeno iz teorije. Dobro formulisano istraživačko pitanje treba da bude relevantno i da ima potencijal da doprinese teoriji u literaturi. Ono treba ili da dodaje, modifikuje, izaziva ili popunjava praznine u postojećoj teoriji ili kontroverzama (Stockemer, 2019).
Dobro osmišljen istraživački nacrt je ključ za efikasno i ekonomično istraživanje bez kompromitovanja tačnosti rezultata. On postavlja temelje za čitav istraživački put i osigurava da su svi aspekti projekta pažljivo planirani kako bi se dobili vredni uvidi. Sa solidnim istraživačkim nacrtom, skaliranje postaje lako, a resursi se alociraju mudro, što ga čini neophodnim elementom za postizanje istraživačkih ciljeva.
Pravilno osmišljen istraživački nacrt je takođe ključan pri mapiranju metodologija za prikupljanje relevantnih podataka i analiza tehnika, uzimajući u obzir istraživačke ciljeve, vreme osoblja i budžetska ograničenja. Nepripremanje istraživačkog nacrta može negativno uticati na čitav projekat (Pandey & Pandey, 2015).
Istraživački nacrt je poput plana za nesmetane istraživačke operacije, baš kao što je nacrt ili projekat potreban za efikasnu izgradnju estetski prijatne kuće.
Pored toga, istraživački nacrt nudi pregled istraživačkog procesa, omogućavajući stručnjacima iz oblasti da pruže dragocene savete. Takođe pomaže istraživačima da organizuju svoje misli i identifikuju potencijalne nedostatke.
Na kraju, istraživački nacrt pruža jasan pravac za sve uključene u istraživački projekat, garantujući koordinisan i uspešan ishod.
